“Gospođa Dalloway” je moderni roman spisateljice Virginije Woolf. Neki ga još nazivaju modernim romanom struje svijesti.
Da bi razumijeli taj tip romana moramo reći da se radi o romanu koji se ne orijentira na radnju ili karakteristike glavnih likova već na što boljem približavanju čovjekove svijesti.
Kratak sadržaj
Clarissa Dalloway pedesetdvogodišnja je žena i supruga bogatog pralamentarnog zastupnika. Radnja započinje 1923. godine kada jednog toplog lipanjskog prijepodneva, ona odlazi kupiti cvijeće u londonski Bond Street.
Navečer će Clarissa pripremiti zabavu na koju će doći samo probrano imućno društvo najvišeg staleža u gradu.
Nakon što je stigla kući, očekivao ju je gost. Naime, stigao joj je u posjetu Peter Walsh koji se nakon pet godina vratio iz Indije. Inače, Peter je dugo godina bilo zaljubljen u Clarissu u mladosti, no ona nije bila zainteresirana i odbacila je njegovu ljubav.
Kasnije, nakon što je čavrljao s Clarissom, Peter odlazi u Renet’s Park gdje ga obuzimaju sjećanja. Prisjeća se mladosti i vremena kada ga je Clarissa odbila. U parku se u to vrijeme nalazio i težak psihički bolesnik Septimus Warren Smith koji je u društvu svoje supruge Rezije, Talijanke. Smith je opsjednut samoubojstvom i mislima o smrti.
Stigla je večer i party kod Clarisse je u tijeku. Stigao je na party i cijenjeni londonski psihijatar Sir William Bradshaw. On je svima prenio vijest o samoubojstvu Septimusa Warena Smitha.
Clarissa, kada je čula kako je prošao jedan mladić, najednom osjeti veliku sućut i žalost, iako ga nikada nije upoznala. U to isto vrijeme, njezin suprug, Richard Dalloway gleda njihovu sedamnaestogodišnju kćer Elizabeth s velikim divljenjem.
U cijelom romana ne postoji neka posebna radnja. Autorica je više fokusirana na unutrašnjost likova, na njihove misli, sjećanja i monologe. Tako se za vrijeme cijelog romana događa malo toga. Clarissa se sprema u grad kako bi kupila cvijeće i pripremila sve za večerašnji party.
Autorica Clarissu vodi ulicama londonskog West Enda i tako je spojila u jednu cjelinu njezina vanjska zapažanja s unutrašnjim monologom u obliku misli, sjećanja i maštarija. Tako se upoznajemo s Clarissom, saznajemo sve o njezinoj vanjštini, ali još više o njezinim mislima, nadama i strahovima. Prikazani su njezini jaki osjećaji prema čovjeku čije se ljubavi pomalo boji. Ipak, ona se prepušta uobičajenom, sigurnom životu.
Virginija Woolf nam je kroz prikaz Clarisse prikazala i dio Londona, gospodski West End, kojim redovito koračaju osobe iz uglednih obitelji. Ona prikazuje velik broj likova, prebacujući se s jednog lika na drugi. Likovi se nadovezuju jedan na drugi i tako čine cjelovio djelo. Isto tako, spisateljica nam kroz velik broj likova pokušava oživjeti ovaj veliki grad.
Autorica nam je kao kontrast liku gospođe Dalloway dala lik Septimusa Warrena Smitha koji je mračan, zatvoren i pun negativnih misli i osjećaja.
Cijeli ovaj roman satkan je od osjećaja, misli, patnje, boli, a uz to prikazuje nam šetnje po londonskim parkovima i ulicama tijekom jutra ili večeri i tako se upoznajemo s gradom kao i s likovima koji se vežu s Londonom.
Vrhunac romana je svakako trenutak vizije koji doživi Clarissa kada sazna za smrt mladića Smitha kojeg nije niti poznavala. Pod velikim dojmom oko smrti mladića koji se da bi izbjegao bolnicu baca kroz prozor, ona doživi viziju o davnom trenutku o kojem zavisi cijeli njezin život.
Autorica nam prenosi Clarissinu spoznaju u obliku monologa, odnosno dijaloga koji Clarissa vodi sa sobom.
Jedan nepoznati čovjek napravio je nešto što ona nije smjela i ona osjeća prema njemu divljenje, ali i zavist jer u isto vrijeme shvati koliko je njezin život prazan.
No, nakon toga ugleda staricu preko puta sebe kako vodi miran život i kreće na počinak. Tada osjeti prolaznost života, značenje onih malih stvari koje čini život i pozitivna, vesela strana tada pobjeđuje onu mračnu.
Zaključuje da je, iako je izabrala sigurnost, bezbrižan život koji vodi kao supruga bogatog činovnika, monotoniju i pomalo dosadan život, ona ipak važna, lijepa i u središtu pozornosti kao dama na primanju u svojoj kući.
Osjeti spokoj i smirenost, pobjedu nad mračnim stranama smrti i vrati se svojim gostima.
Vrsta djela: roman
Vrijeme radnje: 1923. godina
Mjesto radnje: London
Likovi: Clarissa Dalloway, Richard Dalloway, Peter Walsh, Septimus Warren Smith, Sir William Bradshaw, Elizabeth
Analiza likova
Clarissa Dalloway – prikazana je na početku romana kao dama iz visokog društva, udana za bogatog činovnika. Ima u životu sve što poželi. Na pragu je života, a život je posvetila svom suprugu i brizi za njihovu kćer i kuću. Lijepa je, pazi na odjeću, voli se lijepo odjenuti. Bori se s mislima o svojim osjećajima prema Peteru. On je bio jako zaljubljen u nju, no ona ga je odbila jer na neki se način bojala snažnih osjećaja, osjećaja nesigurnosti… Odabrala je siguran život, iako ima snažan karakter i temperamentna je, ona bježi od sebe i ne želi si priznati koliko duboko bi ta strast prema Peteru mogla otići. U njezinom sadašnjem životu nema ništa uzbudljivog, sve je monotono, ali ona se osjeća sigurno. Na kraju je zaključila da ipak vodi lijep život kao dama priznatog i bogatog činovnika. Osjeća se važnom i u centru je pozornosti. Sretna je jer je odabrala takav život.
Septimus Warren Smith – mladić čiji život nije bio sretan. Bio je opsjednut smrću i samoubojstvom. Na kraju, da bi izbjegao odlazak u bolnicu, bacio se kroz prozor. Njegov lik okosnica je i vrhunac romana jer tada Clarissa počinje razmišljati o svom životu.
Bilješka o autoru
Virginia Woolf engleska je spisateljica koja se rodila 1882. godine u Londonu. Njezina obitelj bavila se književnošću tako da je odrasla u tom ozračju. Otac Sir Leslie Stephen bio je poznati filozof i kritičar, a kum joj je bio poznati američki pjesnik Russell Lowell.
Za vrijeme života svoga oca, stekla je dobro obrazovanje. Nakon što je on umro, s braćom i sestrama preselila se u londonski Bloomsbury. Tamo su se okupljali svi poznati pripadnici engleskog kulturnog i javnog života.
1912. godine udala se za poznatog novinara Leonarda Woolfa kojim je osnovala “Hogarth press” – izdavačko poduzeće.
Pisala je eseje, kratke priče i kritike, ali glavni dio njezinog književnog stvaralaštva ipak čine romani, i to njih devet. Od njih se posebno ističu “Svjetionik”, “Valovi” i “Gospođa Dalloway”.
1941. godine počinila je samoubojstvo.
Nema komentara :
Objavi komentar