Breza-Slavko Kolar

Samo dva dana poslije poroda, Janicu su potjerali su na pašu.
Padala je kiša, Janica se u morala ustajati već u zoru. 
Postajala je sve blijeđa i bolesnija dok jednom nije pala u nesvijest.

U međuvremenu joj je umrlo dijete, 
a sve je to počelo kad se udala za Marka. Otkad se Janica razboljela, 
Mikina je kuća bila puna ljudi koji su oblilazili Janicu. 
A ona je samo željela vidjeti Marka, svog muža, 
koji s njom nije ni riječi progovorio otkad se razboljela.

Kad je Janica shvatila da joj Marko ne želi doći, rastužila se. U tom trenutku njezine zjenice su se proširile i ona je izdahnula. Sutradan je bio skroman pokop. Naon toga, Marka je sve više pekla savjest i htio je drvo koje ga je podsjećalo na Janicu, ali za to nije imao hrabrosti.

Poštedio je brezu koja ga je od njene smrti zauvijek podsjećala na Janicu i na nepravednost koju joj je pružio za njena života.

Priča je pisana  kajkavskim narječjem, s nekoliko tuđica. U njoj ima mnogo  stilskih sredstava kao što su metafore, onomatopeje, epiteti, usporedbe i slič. U njoj je i pisac koristio malo crnog humora.

Naslov: Breza

Vrsta djela: novela s temom iz  života

Mjesto radnje: Maleno selo u Hrvatskom zagorju.

Vrijeme radnje: Prva polovica 20. stoljeća

Glavni lik: Janica.  Bila je drugačija od ostalih: “Pa dok druge cure i snaše teško koračaju kao medvjedi, u njezinom hodu ima nešto ritma, možda čak i elegancije. Oči su joj plave, plavlje od jasnog neba, a za kosu rekoše neki da je crvenkasta, a neki da je zlatna ili pozlaćena. Svakako je izvrsno pristajala onim nasmijanim, malim usnicama.”

Autor: Slavko Kolar

Bilješka o piscu

Slavko Kolar je bio suvremeni  pisac i dramatik. Rođen je 1891. u Garešnici. Po zanimanju je bio agronom, a sudjelovao je i u 2. svjetskom ratu.

Najvažnija prozna djela su mu bila: Nasmijane pripovijesti, Ili jesmo – ili nismo, Mi smo za pravicu, Svoga tijela gospodar i dr. Najviše je prikazivao socijalne i ekonomske odnose na selu, a probleme oslikavao humorom.

Pisao je i drame, kao i filmske scenarije.